info@usrvitez.ba

Sadržaj izdvojen po datumu: Ožujak 2021

26.03.2021.

Paklara

Riječna paklara (Lampetra fluviatilis) je vrsta o kojoj naši ribolovci malo znaju iako njezina imitacija predstavlja jedan od boljih mamaca za mladicu, a mamac za mladicu koji imitira klupko paklara u mrijestu se naziva cof. Postoje dvije vrste i to: riječna paklara (Lampetra fluviatilis) i potočna paklara (Lampetra planeri)
paklara 3
Potočna paklara (Lampetra planeri)

Potočna paklara ima zmijoliko tijelo, sa gornje strane tamnomaslinasto, sluzavo i bez krljušti, a cijeli kostur se sastoji od ljuskave kičme. Bokovi su joj žučkasti, a trbuh bijel. Paklare nemaju prsnih niti trbušnih peraja. Imaju okrugla usta, ali bez čeljusti i šiljaste zube kojima se hvataju za ribu. Narastu oko 15-ak centimetara i živi u rijekama. Mrijesti se pri kraju proljeća, a ikru odlaže u gnijezdu koje grade mužjaci i ženke zajedno. Nakon mrijesta uginu.



paklara 2
Riječna paklara (Lampetra fluviatilis)
Riječna paklara ima razmaknute ledjne peraje. Slična je potočnoj paklari samo sto može biti veća. Naraste do 40 centimetara. Živi u moru i rijekama, gdje dolazi na mrijest u proljeće i jesen. Hrani se insektima, crvima, a priljepi se i na žive ribe.

Objavljeno u Ribe
26.03.2021.

Peš

Peš (cottus gobio) je riba dna i živi u čistim salmonidnim vodama svih slivova u BiH.

pes2

Lokalni nazivi: peš, pešić, glavoč
Max. dužina: do 12 cm.
Max. težina: do 150 g.

pes1Opis i građa:
Naraste do 12 cm, tijelo mu je golo i valjkasto. Ima veliku i spljoštenu glavu sa tupom njuškom i širokim ustima. Tijelo mu je prekriveno sluzavom materijom, sive boje sa pjegama. Trbuh mu je sivo-bijele boje. Grudna peraja su mu velika i lepezasta, leđno je dvodjelno, a prvi dio je bodljikav. Trbušna peraja nikad ne dosežu do analnog otvora.

Navike, stanište, rasprostranjenost:
Živi u čistim salmonidnim vodama, a u našoj zemlji živi u svim slivoima, od najnižih dijelova pa sve do regiona pastrmke, na kamenitoj podlozi. Danju se krije pod kamenjem, a u lov izlazi noću. Udicu sa glistom često zagrize u večernjim satima.

pes2Razmnožavanje:
Mrijesti se u februaru, martu, aprilu i maju, kada ženka odloži oko 100 komada jajašaca ikre, koja se lijepi na kamenje. Embrion se u jajnim opnama razvija 2-3 nedelje i za to vreme ih mužijak čuva. Jaja su velika, u dijametru imaju 2 do 2,5 mm. Kada se previše namnoži u pastrmskoj vodi, desetkuje ikru i mlađ, ali ni pastrmka mu ne ostaje dužna. Peš traži pjeskovito ili šljunkovito dno, tj. ona mjesta na koja pastrmka odlaže ikru.

Mamci i pribor za lov:
Lovi se lakim ribolovnim priborom, najlon debljine 0,10 - 0,16, udica br. 12-16, plovak nosivosti 0,5 - 1,5 gr. Mamci su glista i razni insekti. Nekada se koristio kao mamac za lov mladice i krupnijih pastrmki što je sada zakonski zabranjeno.

Objavljeno u Ribe
26.03.2021.

Pijor

Pijor (phoxinus phoxinus) kod nas poznatiji pod nazivom jošavka ili šavka.

gaga 001

Lokalni nazivi: šavka, jošavka, gagica
Max. dužina: 12 cm

gaga 003Navike, stanište, rasprostranjenost:
Naseljava sve vode dunavskog i jadranskog sliva. Nastanjuje bistre rijeke sa pješčanim i šljunkovitim dnom u velikim jatima. Ako se voda jako ugrije jata se sele ka izvorima gde je voda hladnija.

Opis i građa:
Pijor naraste od 10 do 12cm, rijetko više. Čvrste je građe i okruglog tipa. Krljušti su sitne i na trbuhu ih nema. Glava i prsa su mu karmincrvena. Osnovna boja na leđima je tamnozelena ili prljavosiva na kojima se nalazi 15 tamnih poprečnih pruga, na bokovima tijela nalaze se mrlje nepravilnog oblika, često spojene u zlatnu uzdužnu prugu. Cijelo tijelo je posuto sitnim sivim pjegama. Trbuh je svetlije boje. U periodu mrijesta mužjaci dobijaju življe boje. Hrani se hranljivim tvarima koje padnu na vodu, larvama insekata i crvolikim beskičmenjacima.

Razmnožavanje:
Pijori se mrijeste od maja do jula, obično od polovine maja do polovine juna. Plodnost je mala, do hiljadu jaja čiji razvoj traje 7-14 dana.  Polno je zrel sa 2-3 godine, kad je dugačak 6-8 cm. Jaja odlažu među kamenje, ljepljiva su i imaju u dijametru od 1 do 1,25 mm.

gaga 004Mamci i pribor za lov:
Hrane se biljnom i životinjskom hranom. Pijor se lovi najfinijim priborom - najsitnijim udicama sa najmanjim glistama il kuglicama kruha. Prije ribolova treba rasuti sitne mrvice kruha kako bi se jato okupilo. Najčešće se lovi mrežama. U sredinu rasklopljene mreže stavi se komad kruha ili tonuće primame i baci uz obalu gdje se ribe jate. Nakon desetak minuta polako i pažljivo se približimo i naglim trzajem  izvlačimo mrežu napolje. Ukoliko je kruh suh ili sa mnogo korice neće tonuti, pa treba privezati grumen za mrežu najlonom ili nekim kanapom. Na ovaj način možete uloviti veliku količinu pijora ali nemojte pretjerivati jer brzo ugibaju, pa lovite onoliko koliko vam stvarno treba.
Kod nas ga je zakonski zabranjeno koristiti kao keder. Pijor je izuzetno osjetljiva riba i vrlo brzo ugiba na udici. Meso pijora je jestivo iako je blago gorko. Pijora služi kao ishrana salmondnim predatorima (pastrmka, mladica..)

Objavljeno u Ribe
26.03.2021.

Potočna mrena

Potočna mrena (barbus meridionalis) kod nas je poznatija pod nazivom sapača.

sapaca

Lokalni nazivi: sapača, mrenica
Max. dužina: 25cm
Max. težina: 200g

sapaca1Opis i građa:

Telo joj je valjkasto i izduženo, a od analnog otvora prema repu naglo se sužava. Boja joj je modrozelena ili tamno mrka sa brojnim tamnim mrljama na leđima koje dosežu do bočne linije. Površina tela joj je ljigava.

Navike, stanište, rasprostranjenost:
Rasprostranjena je u Evropi: na granicama Francuske, Španije, na zapadu Rumunije, Ukrajine i istočne Poljske. Mrena spada u bezopasne vrste koje kratko žive i to isključivo u čistim, brzim i hladnim vodama, iznad peska i mulja. Nije retka ni u regionu lipljana i pastrmke. Hrani se larvama i sitnim račićima, retko insektima, pa zato muva kao mamac potpuno beskorisna.

sapaca3Razmnožavanje:
Postoji tvrdnja da se potočna mrena tokom jedne godine mresti u nekoliko navrata, što zavisi od životnih uslova svake vode ponaosob. Sigurno je da na prvo "svadbeno putovanje", u gornje delove potoka, polazi u rano proleće.

Mamci i pribor za lov:
Potočna mrena se lovi tokom cele godine, ali najaktivnija je za vreme kiša i kada je voda zamućena (kasno proleće i rano leto). Lovi se najviše u potočnim plićacima i na jakim brzacima sa šljunkovitim dnom, na kotrljajuće olovo ili na plovak koji treba opteretiti toliko da mamac "miluje" dno. Pribor za ribolov je fini sa najlonom debljine 0,10 - 0,18 i udicama 16 - 12. Mamci za potočnu mrenu su: larva vodenog moljca, crvena glista i sve vrste potočnih račića. Meso potočne mrene je vrlo ukusno i traženo. Po kvalitetu vrlo malo zaostaje za mesom pastrmke.

Objavljeno u Ribe
Stranica 1 od 5

Najpopularnije