Klenić (leuciscus leuciscus) ima vitko i izduženo tijelo. Naraste 22 do 25 cm, maksimalno do 40 cm i do 1 kg. Doživi starost oko 13 godina. Klenića karakteriziraju mala usta koja su pomaknuta na donju stranu s umjereno nadraslim rilom.

Lokalni nazivi: Klenić, Klenčić
Max. dužina i težina: do 40 cm - do 1 kg
Vrijeme mrijesta: 1.03 -.31.05.

Klenić naseljava skoro cijelu Europu, osim voda Škotske i sjeverne Skandinavije. Naseljava mjesta gdje se ulijevaju brzi potoci, bujice i rijeke. Kreće se u manjim jatima, uglavnom blizu dna na kome jede insekte i njihove larve, puževe, ikru i riblju mlađ. U toku večeri i noću isplivava na površinu gdje lovi insekte koji padaju na površinu vode. U mutnim vodama voli da se hrani glistama koje bivaju sprane sa zemljišta nakon kiša. Sa proljeća nalaze se u mirnijim dijelovima toka, ali nakon par nedelja, kako vrijeme otopljava kreću ka glavnom toku i većim dubinama. Rado se zadržavaju ispod krošnji koje nadvisuju vodu, hvatajući insekte i plodove koji padaju sa njih. Sa dolaskom jeseni odlaze u dublje vode. I dalje vole da se zadržavaju u brzim i turbulentnim vodama, ali se jata dijele na manje grupacije. Kada dođe zima, jata se opet okupljaju i prezimljuju u najvećim dubinama. Počinje da se razmnožava u trećoj ili četvrtoj godini života, u periodu od marta do maja. U hladnim vodama mrijest se odvija nešto kasnije, čak i u junu. Parenje je zajedničko za cijelo jato. Polaže ikru na podvodnom bilju ili njihovom korjenju, nekada i na pjeskovitom dnu. Za razliku od većine riba koje se sele uzvodno da bi se parile, klenići migriraju nizvodno. U tom periodu na tijelima mužjaka javljaju se pjege. Ženka polaže od 3.000 do 27.000 jajašaca velikih 1 do 2 mm u prečniku. Pri temperaturi od 13°C mlađ se izlegne nakon 25 dana. Nakon izvaljivanja mlađ se sakuplja u velika jata. Kako ribe rastu, tako se jato raspada na manje dijelove. Klenić je obično težak 100 do 200 grama, a maksimalna masa mu je 400 grama.

Lov klenića

Klenić prihvata sve vrste hrane kojom se hrane i bodorke. Kruh, uključujući i pastu od kruha, koricu, ružu, također je popularno žito, konoplja ili grahorica posebno u zimskim mjesecima kada insekata nema. Veliki broj ribara koristi zrnevlje konoplje kao primamu, a zreo plod zove kao mamac na udici. Ljeti, mesni crvići, stjenice i vodeni račići i crvići mogu se koristiti kao mamci. Sa živim mamcima uvijek treba eksperimentisati, uvijek pogledajte oko vode kojih insekata ima. Velika je vjerovatnoća da se riba na njih već navikla i da ćete sa njima imati najveći uspjeh.

Na prostranim rijekama, gdje je struja jaka i tok dubok, vagler ili klizeći plovak čine dobar izbor. Pribor mora biti fin. Štap dug od 3,5 do 4 m, plovak što lakši, ali da omogući dovoljno zabacivanje. Udice veličine 18 do 20, najlon debljine do 0,18 mm nosivosti 0,9 kg. Kao podvez koristite najlon nosivosti od 0,45 do 0,70 kg. U toku pecanja treba mijenjati dubinu, jer se jato neprekidno kreće. Mamac je mesni crvić, a sa njime i prihranjujte mjesto svaki put kad zabacite rasipanjem male količine mesnih crvića.

U plitkim rijekama, posebno gdje je voda čista, mora se voditi računa da vas riba ne vidi. Najbolje je oprezno prići vodi i uočiti jato. Odaberite pogodno mjesto za pecanje. Ne bi bilo loše da je ono skriveno iza obalnog bilja, kako vas ribe ne bi vidjele. Kao primamu raspite jednu šaku mesnih crvića. Ukoliko ulazite u vodu, nije loše da o bok vežete platnenu kesu sa dvije, tri rupice. U kesu stavite crviće, koji će se malo po malo rasipati u vodu, primamljujući ribu. Zabacujte udicu nizvodno. Vodena struja će omogućiti titranje mamca u vodi.

Drugi način ribolova koji se može koristiti i u plitkim i u dubokim vodama je lov dubinskom metodom. Koristi se lako olovo koje se nalazi oko 10 cm iznad mamca. U plitkim vodama zabacujte preko jata, tako da podizanjem vrha štapa dovedete mamac u samo jato. Štap se drži u ruci i reaguje se odmah i na najmanji trzaj.

Najefikasniji metod ribolova klenića u plitkim vodama je pecanje na crva bez imalo olova. Zabacite uzvodno mamac, koji će se pod uticajem struje jednostavno kotrljati nizvodno i pokretima mamiti ribu. Ugrizi se manifestuju kao blago zatezanje najlona, a ponekad i po trzaju vrha. Vješt ribolovac bi trebalo da upeca svaku treću ribu koja trzne.

Pecanje mušicom je najinteresantniji način ribolova klenića. On je primjenjiv na manjim potocima i brzim rijekama. Svaka sitna mušica se može iskoristiti, ali je dobro uvijek pogledati koji se insekti nalaze oko vode i naći najsličniju imitaciju. Može se zabacivati i uzvodno i nizvodno. Koristi se i mokra i suha mušica ravnopravno, ali neki pecaroši vole da zakače i jednog mesnog crvića. Obratite pažnju da se oko klenića obično mogu naći i klenovi. Njih ćete razlikovati po konveksnom dorzalnom peraju koje je kod klenića konkavno. Koriste se iste mušice kao i kod pecanja klenova.

Ukoliko nemate odgovarajući mušicarski pribor, probajte sa pecanjem sa vaser kuglom. Kuglu postavite oko 80 cm od udice ili mušice i koristite maksimalno tanak najlon bez imalo olova. Možete koristiti obje tehnike i bacanje mamaca nizvodno ili poprijeko toka uz neprestano privlačenje i “lerovanje” mamca na jednom mjestu korišćenjem riječne struje.

Kada nemate pri sebi vještačkih mušica, koristite one prave iz prirode oko vas. Klenić najradije uzima skakavce, popce, sve vrste muha i leteće mrave, jer su mu oni prirodna hrana. Prezentacija mamca je bitna pa mora biti prirodna. Ovakve mušice padaju na površinu vode sa grana drveća ili iz rojeva koje se roje iznad površine vode. Uvijek tražite takva mjesta jer se na njima i skupljaju jata klenića kako bi se hranila.