Vode kojim gospodari Udruga sportskih ribolovaca VITEZ pripadaju III ribolovnom području –zona III, a obuhvataju slijedeće vode:
Rijeka Lašva od kuće Joze Matoševića u Biloj nizvodno do kuće Mustafe Kajmakovića u selu Nadioci
Rijeka Bila od Stožerinskog potoka nizvodno do ušća u rijeku Lašvu
Rijeka Kruščica sa svim pripadajućim pritokama nizvodno od ušća u rijeku Lašvu
Vraniski potok od izvora do ušća u rijeku Lašvu
Potok Lupnica od izvora do ušća u rijeku Lašvu
Večerski potok od izvora do ušća u rijeku Lašvu
Potok Kremenik od izvora do ušća u rijeku Lašvu
Ostali potoci

Ribolovno područje 3 - zona3
područje obuhvata 130,4 kilometara vodotoka od čega se oko 80% odnosi na sliv rijeke Kruščice 

KARAKTERISTIKE RIBOLOVNOG PODRUČJA 3 - ZONA 3
(izvod iz Ribolovne osnove USR Vitez)

Vodostaj
Prosječni godišnji vodostaj na rijeci Lašvi (hidrološka postaja Merdani) iznosi 72,40 cm. Razdoblje povišenih vodostaja ima vremensku analogiju prethodne hidrološke postaje, odnosno nastupa u razdoblju 4-5 mjesec, s prosjekom razdoblja od 96,63 cm. Maksimalni vodostaji nastupaju u 4-om mjesecu, s mjesečnim prosjekom od 103,25 cm.

Minimalni godišnji vodostaji nastupaju krajem ljeta i traju do polovine jeseni. Prosjek razdoblja iznosi oko 60,20 cm. Analogno prethodnoj hidrološkoj postaji na Lašvi se ne mogu jasno izdvojiti razdoblja sekundarnog maksimuma i minimuma vodostaja, što indicira na izravnu povezanost s padalinskim režimom prostora. Konkretnije, u godišnjem hodu vodostaja najveći udio ima režim kišnih padalina, s vrlo malim sudjelovanjem nivalne retenzije koja se u režimu vodostaja pojavljuje u rano proljeće.

Protok
Protok je indirektna funkcija vodostaja i predstavlja najvažniji element riječnog režima, koji izravno prezentira količinu vode u vodotocima. Srednji godišnji protok iznosi 15,71 m3/s. Glavni maksimum protoka nastupa u razdoblju 4-5 mjesec s prosjekom od 32,73 m3/s, s tim da srednji mjesečni maksimum pada u travnju (38,18 m3/s). Ova povišena vrijednost posljedica je nivalne retenzije na početku proljeća. Minimalni protoci nastupaju u vremenskom razdoblju 8-9 mjesec s vrijednošću prosjeka od 8,34 m3/s, te minimumom od 7,61 m3/s u 9-om mjesecu. Sekundarni maksimum i minimum protoka, analogno vodostajima, nisu jasno izdvojeni.

Ustupanje ribolovnih voda (ribolovno pravo) u SBK/KSB
Na temelju Zakona o slatkovodnom ribarstvu („Službene novine F BiH“, broj 64/04) i Odluke Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, slijedom obveza iz članka 3., 4. i 5. spomenutog Zakona, 8. svibnja 2006. donesen je Pravilnik o ribolovnim područjima i granicama ribolovnih voda na području SBK/KSB. Između kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao davatelja, i SRS SBK/KSB, kao korisnika, zaključen je Ugovor o ustupanju ribolovnog prava na dijelu ribolovnog područja - ribolovnih zona na području SBK/KSB u svrhu obavljanja aktivnosti sportsko-rekreacijskog ribolova.
Članice sportsko ribolovnog saveza SBK/KSB: Kiseljak, Fojnica, Bugojno, Donji Vakuf, Novi Travnik, Kreševo, Vitez, Dobretići, Busovača, Gornji Vakuf/Uskoplje, Travnik, Bila, Jajce.

Biološke značajke ribolovnih voda na području USR Vitez
Fitobentos i fitoplankton
Pri procjeni stanja vodenih ekosustava veoma značajnu ulogu imaju i alge. Alge su autotrofni (miksotrofni), jednostanični i višestanični različito obojeni organizmi koji posjeduju klorofil te vrše fotosintezu. S obzirom na naseljavanje vodenog staništa dijele se u dvije skupine: bentoske i planktonske.
Bentos je zajednica organizama dna, odnosno organizama koji žive u ili na sedimentu vodenih staništa (tekućica, stajaćica i mora) i imaju značajnu ulogu u protoku energije kroz hranidbene lance. Kretanje bentoskih organizama neznatno je, a velika je ovisnost o podlozi. Podloga im služi ne samo za kretanje ili učvršćivanje, veći kao izvor hrane, mjesto za razmnožavanje, sklonište i sl. Svaki raspoloživi supstrat može biti adekvatno stanište za bentos uključujući vodeno bilje, korijenje vodenog bilja i drveća, otpalo lišće i ostatke biljnog materijala, mulj, pijesak, obraštaj na kamenju, pa i predmete koji se nalaze u vodi.
Plankton je funkcionalna zajednica biljnih (fitoplankton)i životinjskih (zooplankton) organizama u slobodnoj vodi. Planktonski organizmi crpe iz vodene sredine sve što im je potrebno za život, a isto tako u vodu ispuštaju produkte svog metabolizma. Stanice planktonskih algi lebde u vodi, nošene su strujama, a u manjoj se mjeri i aktivno pokreću. Plankton je jedan od odlučujućih čimbenika na temelju kojeg možemo ocijeniti produktivnost neke vode.
I fitoplankton i fitobentos predstavljaju izvor hrane za vodene organizme. Razvoj populacija i prostorne raspodjele fitobentosa i fitoplanktona ovise o fizikalnim uvjetima (svjetlost, temperatura, struje), kemijskim uvjetima (salinitet, koncentracija hranjivih soli) i biološkim uvjetima (interspecijski i intraspecijski odnosi).

Na kontrolnoj postaji L11/2 rijeka Lašva - Vitez, ukupno je određeno 37 vrsta algi. Prema indeksu saprobnosti postaja pripada oligo do betamezosaprobnoj zoni, s vodom I. i II. kategorije, odnosno kategorije malo opterećene (zagađene) vode. U sastavu fitobentosa dominiraju betamezosaprobni indikatori s udjelom od 56%, a slijede ih oligosaprobni indikatori s 21% i alfamezosaprobni s 5%.

Makrozoobentos
Makrozoobentos prema definiciji čine vodeni beskralježnjaci veći od 0,5 mm, koji žive na površini sedimenta vodenih staništa ili unutar njega. Većina tih organizama stenovalentna je na promjene pH vrijednosti vode, količine otopljenog kisika, temperaturu, salinitet itd. Kako bi preživjeli čitav životni ciklus, kvaliteta voda mora biti konstantna. Osim toga, većina se ovih organizama relativno lako uzorkuje i determinira, slabo su pokretni i sastavni su dio svih vodenih ekosustava. Sve navedeno čini ih dobrim bioindikatorima, te se zadnjih pedesetak godina koriste za procjenu stanja kvalitete tekućica i stajaćica te za procjenu njihovog ekološkog integriteta.
Na kontrolnoj postaji L11/2 rijeka Lašva - Vitez, ukupno je uzorkovano 126 jedinki iz 10 svojti. Prema indeksu saprobnosti postaja pripada oligo do betamezosaprobnoj zoni, s vodom I. i II. kategorije kvalitete odnosno malo zagađene vode. U sastavu makrozoobentosa dominiraju betamezosaprobne svojte (45%). Međutim, za postaju je značajna i veća brojnost svojti koje ukazuju na prisutnost onečišćenja, primjerice vrsta Asellus aquaticus s jedne strane, ali i porodica koje su slabo tolerantne na organsko zagađenje, s druge. Stoga je značajan udio dio alfamezosaprobnih indikatora (31%), te oligosaprobnih svojti (17%).

Ribarsko-ihtiološki aspekti
Temelj istraživanja faune riba, ali i svih ihtioloških istraživanja, predstavlja upoznavanje populacija riba istraživanog područja. Primarni zadatak ihtioloških istraživanja jeste konstatiranje postojećih populacija riba, ihtiološka analiza te dobivanje podataka o zastupljenosti pojedinih vrsta riba na istraživanom ribolovnom području. Rezultati i analiza daju podatke o stanju populacija riba, njihovoj strukturi, odnosno podatke iz kojih se može utvrditi je li neka populacija opadanju, stagnaciji ili porastu.
Na ribolovnom području 3. ribolovne zone 3, područje katastarske općine Vitez, istraživanja su vršena na četiri (4) lokaliteta s ukupnom dužinom 400 metara i obrađenom površinom vodotoka oko 7.000 m2 . Ukupno je ulovljeno 250 riba i registrirano devet (9) vrsta riba.

Vrste salmonidinih riba u rijeci Lašvi
Mladica - Hucho hucho, Lipljen - Thymallus thymallus, Potočna pastrmka - Salmo trutta,  Kalifornijska pastrmka - Oncorhynchus mykiss
Pravilnikom o ribolovnom području i granicama ribolovnih voda na području SBL/KSB određene su granice ribolovnog područja - zona na ribolovnim vodama kantona Središnja Bosna.